Nasleđeni sistem cena nema ko da menja

Bez autora
Aug 24 2011

Zahtev Unije poslodavaca Srbije da se ujednače cene komunalnih usluga koje su za pravna lica „od 70 do 300 puta skuplje nego za građane“ verovatno neće u skorije vreme biti razmatran, a u ovom trenutku, nejasno je i ko bi o tome mogao da odlučuje. Naime, ukoliko država i odluči da se pozabavi tim pitanjem, neizvesno je kako će to organizovati, jer cene komunalnih usluga i kategorije potrošača određuju lokalne samouprave. Međutim, one to ne mogu da učine bez saglasnosti ministarstva, a odobrenje će dobiti jedino ako nisu premašili nivo inflacije iz godine koja prethodi zahtevu. To znači da ni lokalne samouprave ne mogu da menjaju dosadašnja „pravila igre“, niti postojeći sistem obračuna. Dok administracija ne odluči da se ozbiljnije pozabavi tim pitanjem, privreda će i dalje plaćati znatno više cene a samo kada je o vodi reč, razlike su ne samo između te dve kategorije potrošača, nego i između gradova i opština. Tako kubik pijaće vode i odvod otpadne u Beogradu domaćinstva plaćaju 46,11 dinara a ostali potrošači, među kojima su i pravna lica, 99,96...

Nasleđeni sistem cena nema ko da menjaZahtev Unije poslodavaca Srbije da se ujednače cene komunalnih usluga koje su za pravna lica „od 70 do 300 puta skuplje nego za građane“ verovatno neće u skorije vreme biti razmatran, a u ovom trenutku, nejasno je i ko bi o tome mogao da odlučuje.

Naime, ukoliko država i odluči da se pozabavi tim pitanjem, neizvesno je kako će to organizovati, jer cene komunalnih usluga i kategorije potrošača određuju lokalne samouprave. Međutim, one to ne mogu da učine bez saglasnosti ministarstva, a odobrenje će dobiti jedino ako nisu premašili nivo inflacije iz godine koja prethodi zahtevu. To znači da ni lokalne samouprave ne mogu da menjaju dosadašnja „pravila igre“, niti postojeći sistem obračuna. 

Dok administracija ne odluči da se ozbiljnije pozabavi tim pitanjem, privreda će i dalje plaćati znatno više cene a samo kada je o vodi reč, razlike su ne samo između te dve kategorije potrošača, nego i između gradova i opština. Tako kubik pijaće vode i odvod otpadne u Beogradu domaćinstva plaćaju 46,11 dinara a ostali potrošači, među kojima su i pravna lica, 99,96. Posebna cena formirana je za sportsko rekreativne centre, koji istu količinu plaćaju 55,56 dinara. Slične cene važe i za Nišlije, jer građani za kubik izdvajaju 43,99 a ostali 110,11 dinara. Novosađani ubedljivo piju najskuplju vodu jer stanovništvo plaća 87,34 dinara a moguće je i više, jer postoji blok tarifa pa svaka količina koja prelazi potrošnju od pet kubika po članu domaćinstva košta 159,99. Cena koju mora da izdvoji privreda u tom gradu je 205,64 dinara za kubik.

Ni u beogradskom niti u novosadskom komunalnom preduzeću nisu mogli da nam objasne kako su došli do tih iznosa, kao i zbog čega privreda istu uslugu mora da plaća skuplje od građana. Oni su nas uputili na osnivača, lokalnu samoupravu ali razložno tumačenje tog stanja nismo ni tu dobili.

- To je deo nasleđenog stanja, a sada sigurno nije trenutak da se nešto menja, jer pravna lica ne bi plaćala manje, nego bi se građanima podigle cene do nivoa koji je određen za privredu. Jasno je da način na koji se utvrđuju cene komunalnih usluga nije dobar, i to je jedan od razloga neefikasnosti tih javnih preduzeća a rešenje bi moglo da bude uvođenje ekonomskih cena, pod uslovom da se utvrde jasni parametri za njihovo formiranje. To bi mogao da bude i prvi korak ka privatizaciji ovih komunalnih delatnosti, koje u sadašnjim uslovima nisu atraktivna za investitore - kaže za Danas Saša Paunović, predsednik Stalne konferencije opština i gradova i najavljuje da će to pitanje verovatno biti rešeno novim zakonom o komunalnim delatnostima, ali se u ovom trenutku ne zna kada je planirano njegovo donošenje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik